ŠVEDSKA TRAŽI 80.000 RADNIKA: Evo kakva im sve zanimanja trebaju

16

Gospodarski rast u Švedskoj mogao bi zaustaviti nedostatak radne snage, upozoravaju analitičari, a situaciju nije uspio poboljšati ni migrantski val koji je prije dvije godine zapljusnuo zemlju, javlja Poslovni dnevnik. Istraživanje iz lipnja Konfederacije švedskih poduzetnika s članstvom preko 60.000 tvrtki pokazuje kako je 75 posto kompanija koje su zapošljavale imale problema u pronalaženju dovoljno kvalitetnog kandidata.

– Nedostatak radnika trenutno je vrlo velik i u mnogim je područjima postao akutan – ističe za Bloomberg Torbjorn Halldin, ekonomist te udruge.

Prema podacima tamošnje “burze rada”, broj oglasa za posao po nezaposlenome trenutno je najveći od 2000. godine, a 12 od 15 sektora muči nedostatak radne snage. Najteža je situacija u građevinarstvu, obrazovanju, računalstvu i zdravstvenoj njezi.
Jedini sektori u kojima radnika ima dovoljno su administracija i pravo, zatim prodaja i marketing te mediji i dizajn.

Samo u kolovozu ostalo je nepopunjeno 78.000 natječaja za posao, devet posto više nego godinu ranije te čak 41 posto više nego prije dvije godine.

Središnja banka Riksbank također tvrdi kako je pronalaženje radnika s odgovarajućim vještinama problem za gospodarstvo ističući kako je nezaposlenost na približno jednakim razinama kao i prije financijske krize 2008. godine. No, broj otvorenih radnih mjesta u tom se razdoblju udvostručio. Prenosi 24sata.hr

Zavod za zapošljavanje Arbetsförmedlingen predviđa da će ove godine stopa nezaposlenosti pasti sa sedam posto na 6,6 posto, a iduće blago porasti na 6,7 posto. Ukupno gledajući, bez posla je više od 300.000 stanovnika. No, stopa nezaposlenosti među osobama rođenima u Švedskoj iznosi svega 3,9 posto – najmanje od u 10 godina – dok među strancima iznosi 22 posto.

Međutim, nedostatak radne snage s druge je strane i dobra vijest za središnju banku. To bi, naime, značilo da će ubrzati rast plaća, a to će dovesti do rasta inflacije, na što računaju u Riksbanci.

Rast plaća posljednjih godina bio je prilično anemičan, zadržavši se ispod tri posto od 2012. godine, pokazuju podaci Nacionalnog instituta za ekonomska istraživanja.

(Minut.ba)

Komentari su onemogućeni.